SPC i vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Jovana Krstitelja
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana, Proroka, Preteče i Krstitelja.

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, jednog od najpoštovanijih svetitelja u hrišćanstvu. Ovaj dan posvećen je sećanju na stradanje Svetog Jovana, proroka, Preteče i Krstitelja, a vernici ga obeležavaju strogim postom.
U narodu je praznik poznat i kao jesenji Sveti Jovan, Jovan Glavosek ili Jovan Sekovan. Njime se obeležava dan kada je Jovan Krstitelj stradao po naredbi cara Iroda, nakon što je javno osuđivao njegov način života i ukazivao na kršenje Božijih i ljudskih zakona.
Prema predanju, na zahtev Irodijade, Irodove žene, Jovanova glava je odsečena i potom doneta na tanjiru. Zbog toga se ovaj praznik u narodu vezuje za posebne običaje i zabrane.
Običaji i verovanja
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, a posebno se preporučuje strogi post i takozvano suhojedenje, odnosno konzumiranje samo nekuvane, suve posne hrane. Ukoliko praznik padne u subotu ili nedelju, post se razrešava na ulje i vino.
Prema narodnom običaju, na ovaj dan ne bi trebalo jesti iz tanjira, već se hrana uzima na drugačiji način. Takođe, izbegavaju se namirnice i plodovi crvene boje, poput crvenih jabuka, paradajza i drugih crvenih plodova, kao simbolično sećanje na Jovanovo stradanje.
U pojedinim krajevima veruje se i da na ovaj dan ne treba obavljati teške fizičke poslove. Običaj je da se odlazi u prirodu i beru lekovite trave, dok se izbegavaju poslovi povezani sa semenom i zemljom.
Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja obeležava se i kao krsna slava, a u pojedinim mestima tradicionalno se održavaju vašari.
Zanimljivo je da je upravo na ovaj praznik, 11. septembra 1914. godine, rođen blaženopočivši patrijarh srpski Pavle, jedan od najvoljenijih srpskih patrijarha.
















