ARITMIJE MOGU DA BUDU OPASNE PO ŽIVOT: „Preskakanje srca ne treba zanemarivati”
O uzrocima, simptomima i savremenim metodama lečenja aritmija u emisiji „Hipokrat” televizije Palma Plus govorila je kapetan prve klase dr Nataša Živković-Miljković, specijalista interne medicine u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.

Lupanje i preskakanje srca, vrtoglavica, malaksalost, nedostatak vazduha, pa čak i gubitak svesti mogu biti upozorenje na poremećaj srčanog ritma. Iako nisu sve aritmije opasne, pojedine mogu dovesti do ozbiljnih, pa i životno ugrožavajućih stanja.
Kako prepoznati poremećaj ritma
Srčane aritmije predstavljaju poremećaje srčanog ritma koji se mogu manifestovati ubrzanim, usporenim ili nepravilnim otkucajima. Pacijenti ih najčešće opisuju kao lupanje, preskakanje ili lepršanje srca.
„Aritmije su poremećaji srčanog rada zbog kojih pacijenti mogu osećati ubrzan ili usporen rad srca, preskakanje i nepravilne otkucaje. Sve su to znaci da srce ne kuca pravilno”, objašnjava dr Živković-Miljković.
Prema mestu nastanka, aritmije mogu biti pretkomorske i komorske. Pojedine komorske aritmije mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući iznenadnu srčanu smrt.
Uzroci i simptomi aritmija
Aritmije se ne javljaju samo kod starijih osoba. Mogu ih imati i mladi, a među čestim okidačima su stres, prekomerno konzumiranje kafe i energetskih napitaka, alkohol i pušenje. Uzroci mogu biti i anemija, poremećaj rada štitaste žlezde, elektrolitni disbalans i različita kardiovaskularna oboljenja.
„Nije svaki nepravilan srčani rad opasan, ali ukoliko osetite bilo kakav nepravilan rad srca, svakako treba da ga ispitate i javite se lekaru”, naglašava doktorka.
Poseban problem predstavlja činjenica da neke aritmije mogu postojati bez izraženih simptoma. Zato su redovni pregledi važni čak i kada osoba nema tegobe.
Simptomi mogu biti različiti, od lupanja i preskakanja srca do vrtoglavice, zamaranja, malaksalosti, nedostatka vazduha i gubitka svesti.
Kako se postavlja dijagnoza?
Osnovne metode za otkrivanje poremećaja srčanog ritma su EKG i 24-časovni Holter EKG. Ukoliko se aritmija ne registruje tokom standardnog pregleda, praćenje rada srca može se produžiti na 48 ili 72 sata. U određenim slučajevima koriste se i implantabilni uređaji koji dugotrajno prate električnu aktivnost srca.
Kada treba pozvati hitnu pomoć?
Posebno je važno reagovati kada se lupanje srca javi zajedno sa bolom u grudima, kratkim dahom, vrtoglavicom ili gubitkom svesti. Oprez je neophodan i kod osoba koje već imaju kardiovaskularna oboljenja.
„Ako pacijent koji već ima kardiovaskularno oboljenje dobije lupanje srca praćeno bolovima u grudima, nesvesticom ili vrtoglavicom, to je situacija kada odmah treba pozvati hitnu pomoć”, upozorava dr Živković-Miljković.
Savremeno lečenje i zdrave životne navike
U lečenju aritmija koriste se antiaritmijski lekovi i beta-blokatori, ali i savremene elektrofiziološke metode, među kojima su radiofrekventna ablacija, krioablacija i pulsno-polјna ablacija. Kod određenih poremećaja srčanog sprovođenja primenjuje se ugradnja pejsmejkera, dok se kod najopasnijih aritmija koriste implantabilni defibrilatori.
Doktorka upozorava da pacijenti ne bi trebalo samostalno da uzimaju lekove za srce, magnezijum i druge suplemente.
„Nikome ne bih savetovala da bilo šta koristi na svoju ruku. Nije svaka terapija za svakog pacijenta. Ono što će jednom odgovarati, drugom može biti veoma rizično. Terapija mora biti individualizovana”, ističe doktorka.
Za očuvanje zdravlja srca važni su umerena fizička aktivnost, pravilna ishrana i izbegavanje alkohola, cigareta i psihoaktivnih supstanci.
„Da se jave lekaru i da ne čekaju, jer postoje aritmije koje su opasne i mogu biti zaista životno ugrožavajuće”, poručuje kapetan prve klase dr Nataša Živković-Miljković.















