Kultura Lokal 11.11.2025

BOD PO BOD: “Izvezla” više od pola veka

Ljubinka Nikodijević (65) iz Stenjevca kod Despotovca, koja se ručnim radom bavi od desete godine, jedina u okolini garderobu ukrašava kosovsko-resavskim vezom.

TV Palma Plus TV Palma Plus
fotoTV Palma plus

Svima u porodici izvezla je narodnu nošnju i razne komplete, a ponekad, veli, nekim vezenim motivom ukrasi po koji komad „fensi garderobe“.

-Pokrsticu, odnosno kosovsko-resavski vez, naučila sam od komšinice. U početku sam radila garniture, peškire, posteljinu, velike stolnjake i nadstolnjake, a onda sam prešla na garderobu. Sebi sam izvezla haljinu sa mantilom, komplet sa suknjom i pantalone sa prslukom do kolena – kaže Ljubinka za portal TV Palma Plus.

POKRSTICE

-Najpre na listić sa kvadratićima nacrtam motiv i obojim ga flomasterima. Svaka kockica mora verno da se prenese na platno, jer ako se samo jedna pokrstica pogrešno uradi ili oboji, može da promeni kompletnu sliku ili boju – pojašnjava naša sagovornica.

Iako taj rad zahteva maksimalnu koncentraciju, njoj ništa nije komplikovano, jer mnogo voli da veze. Najviše vremena joj je, kaže, trebalo za komplet, koji čine prekrivač, veličine 3 x 2 metra, dva veća i dva manja jastuka. Vezla ih je puna četiri meseca.

PRVI VEZ

-Još uvek se sećam prve šustikle za pokrivanje bokala sa vodom koju sam izvezla 1970. godine punjačkim vezom, kome me je naučila baka Biserka. Potom mi je pokazala lozački vez. Njime sam ukrašavala jastučnice, posteljinu i svadbene peškire, a zatim stolnjake i nadstolnjake – ponosno će ova vredna Despotovčanka za naš portal.

NARODNE NOŠNJE

Iako njene vešte ruke stvaraju “magiju”, Ljubinka je najponosnija na babinu nošnju, jer je uspela da je sačuva, iako je stara sto godina.

-Volim tu nošnju, jer me vezuje za našu tradiciju i za moju baku. Čuvam i moju narodnu nošnju, staru pola veka, kao i mušku nošnju, koju je pre 45 godina uradio Stojić Miladinović, deda mog supruga Saše, koji je bio abadžija – kaže Ljubinka.

Stojić, koji je majstorsko pismo dobio daleke 1928. godine, pravio je takozvana gajtanisana odela. Gajtan je sam pravio. Najpre bi ga ispleo, potom bi ga voskirao, da ga kiša ne bi oštetila prilikom nošenja odela, pa bi ga tek onda vezao na garderobu.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre nego što objavite komentare, posetite i upoznajte se sa uslovima korišćenja usluge.