Izložba o istoriji srpskog zakonodavstva u Narodnoj biblioteci Srbije, otvorena u susret Danu državnosti
Izložba „Srpsko zakonodavstvo od Savinog Zakonopravila do Sretenjskog ustava – govori i inspiracija“ otvorena je u Galerijskom prostoru Narodne biblioteke Srbije u čast Dana državnosti, koji se obeležava 15. februara.

Načelnik Arheografskog odeljenja Narodne biblioteke Srbije (NBS) i autor izložbe, Vladan Trijić, istakao je da postavka prikazuje kontinuitet srpskog zakonodavstva od vremena srednjeg veka.
Pripremili smo izložbu povodom Dana državnosti i donošenja Sretenjskog ustava, ali smo pogledali malo dalje u prošlost na istoriju zakonodavstva u Srbiji u srednjem i u poznom srednjem veku, rekao je Trijić.
Prema njegovim rečima, posetiocima su predstavljeni neki od najdragocenijih rukopisa iz zbirke Arheografskog odeljenja.
Hteli smo da predstavimo najvažnije zakonodavne akte srednjovekovne srpske države. U našoj zbirci se nalazi jedan od 11 sačuvanih prepisa Nomokanona ili Zakonopravila Svetoga Save, verovatno najvažnijeg pravnog akta uopšte među srednjovekovnim Slovenima. Taj prepis se inače zove u literaturi Beogradska krmčija, istakao je autor izložbe.
On je objasnio da je krmčija ruski izraz koji se odomaćio za Zakonopravilo, jer se ono proširilo i široko koristilo i u ruskoj srednjovekovnoj i poznosrednjovekovnoj državi.
Na izložbi je prikazan i potpuni prepis Sintagme Matije Vlastara, monaha i kanoničara iz Soluna, koji je oko 1335. godine sastavio ovaj zakonodavni zbornik.
Trijić je objasnio da je Sintagma Matije Vlastara prevedena jer je kralj, a kasnije car Dušan, imao ambiciju da Srbiju proglasi carstvom, što je bio dugotrajan proces, a ne iznenadna odluka.
Zakonodavstvo je, prema njegovim rečima, imalo ključnu ulogu u tom procesu, jer je Dušan želeo da Srbija bude carstvo po uzoru na Vizantiju.
Vrhunac tih napora bilo je donošenje Dušanovog zakonika 1349. godine, s dopunama iz 1354. godine. U Narodnoj biblioteci Srbije čuvaju se dva prepisana zbornika Dušanovog zakonika: Prizrenski prepis iz 16. veka, koji se smatra najkvalitetnijim i najbližim originalu, i prepis iz 18. veka, nastao u Karlovcima, koji svedoči o tome kako je
Zakonik bio primenjivan i očuvan kao simbol nade da će srpska državnost ponovo biti uspostavljena.
Govoreći o izložbi, Trijić je naglasio da su rukopisi već ranije bili izlagani, ali nikada u ovom kontekstu. Izloženi predmeti su odabrani specifično za obeležavanje Dana državnosti i donošenja Sretenjskog ustava. Među njima se našao i prepis Službe Sretenju Gospodnjem iz 13. i 14. veka, jednog od najdragocenijih rukopisa.
Izložba će biti otvorena do 28. februara, kada se obeležava Dan Narodne biblioteke Srbije.













