Koji su uzroci nastanka srčanih bolesti, kako se leče i koji su faktori rizika samo su neke od tema o kojima je govorio prim. dr Miodrag Jarkin u emisiji „Hipokrat“koju uređuje i vodi Jasmina Spasojević, dečji i adolescentni psihijatar i porodični psihoterapeut iz Opšte bolnice u Jagodini.
Slabost srca karakterišu kratak dah, otoci nogu, zamor i znaci povišenog pritiska u venama. Posledica je oštećenja srca koje smanjuje sposobnost srca da pumpa krv i dovodi do njenog zastoja u krvotoku. Kako objašnjava prim. dr Miodrag Jarkin, reč je o složenom poremećaju koji zahteva pravovremeno prepoznavanje i lečenje.
„Učestalost u Evropi iznosi tri pacijenta na 1.000 stanovnika. Smatra se da je veća kod osoba starijih od 65 godina. Zastupljenost muškaraca i žena je 50:50 odsto, iako neki kažu da žene obolevaju čak i više u starijoj životnoj dobi. Ono što je još bitno jeste da je odnos srčane slabosti sa smanjenom funkcijom srca i srčane slabosti sa funcijom srca koja nije smanjena ili očuvana 50:50 odsto,“ objašnjava Jarkin.
Govoreći o uzrocima koji mogu dovesti do srčane slabosti, doktor navodi da oni mogu biti različiti – od onih naslednih do stečenih. Najveći faktori rizika su povišen krvni pritisak, dijabetes, konzumiranje duvana i gojaznost, objašnjava dr Jarkin.
„Mnogo je uzroka koji mogu dovesti do srčane slabosti. Među njima su ishemijska bolest srca, u narodu poznata kao angina pektoris, infarkt miokarda i njegove komplikacije, toksična oštećenja izazvana lekovima ili drugim supstancama, kao i oštećenja srca usled primene imunosupresivnih sredstava kod malignih bolesti. Takođe, srčana slabost može nastati zbog infiltracije srčanog tkiva u nekim sistemskim bolestima, metaboličkih poremećaja, genetskih oštećenja, povišenog krvnog pritiska, oštećenja srčanih zalistaka, upala srčane kese i srčanog mišića, kao i pojačanog rada štitaste žlezde“, objašnjava gost.
Srčana slabost može nastati naglo, na primer nakon infarkta miokarda, ili postepeno kod osoba sa hroničnim oštećenjem srca. Hronična srčana slabost se deli u četiri stepena, zavisno od smanjenja sposobnosti srca da pumpa krv i uticaja na svakodnevne aktivnosti, dok se funkcija srca procenjuje procentom istiskivanja krvi — ispod 40% označava značajno smanjenje, 40–49% blago smanjenje, a preko 50% očuvanu funkciju.
„Te klasifikacije nam pružaju smernice za lečenje. Pacijenti sa sniženom ejekcionom frakcijom ispod 40% ne leče se isto kao oni sa srednje narušenom ili očuvanom funkcijom srca. Tok lečenja, prognoza i praćenje u tim grupama značajno se razlikuju“, navodi dr Jarkin.
KAKO USPOSTAVITI DIJAGNOZU?
Dijagnostika se najpre zasniva na laboratorijskim analizama, a zatim obuhvata ultrazvuk srca, magnetnu rezonancu srca, miokardnu perfuziju i koronografiju. U određenim slučajevima primenjuju se i biopsija srčanog mišića, kao i genetsko testiranje.
Jarkin objašnjava da lečenje ne podrazumeva samo primenu medikamenata, već i da je veoma važno da pacijent sluša lekara i, uz propisanu terapiju, promeni životne navike. Dodaje da je važno sagledati kako istoriju bolesti, tako i pridružene bolesti, te lečiti uzrok nastanka, a ne same bolesti.
U Srbiji je od danas najviša maloprodajna cena evrodizela namenjenog registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima povećana sa 181 na 184 dinara po litru, sa PDV-om.
Američka tehnološka kompanija Majkrosoft danas je najavila da će uložiti 10 milijardi dolara u Japan do 2029. godine, s ciljem jačanja infrastrukture za veštačku inteligenciju i klaud tehnologije.
Viši sud u Novom Sadu osudio je Jožefa Farkaša na kaznu zatvora od 20 godina zbog teškog ubistva bivše vanbračne partnerke Aranke A. u naselju Veliki rit 20. aprila 2024. godine.
Na Fakultetu pedagoških nauka u Jagodini održana je tribina pod nazivom „Društvene mreže – deca i mladi“, sa ciljem da ukaže na negativne uticaje društvenih mreža na decu i mlade. Tribinu je organizovala Fondacija „Uzmi knjigu“, uz podršku fakulteta i lokane samouprave grada Jagodine.
Stotinak torti koje su napravile žene iz cele Srbije, ali i iz Makedonije, koje su predstavljale prava umetnička dela, mamile su uzdahe posetilaca jubilarne, dvadeset Tortijade, koju je organizovalo Udruženje žena “Slatki osmeh”.
D. N. i M. M. se sumnjiče da su, od januara prethodne godine, najverovatnije medicinskom iglom, povredili 10 osoba sa kojima su se to prethodno dogovorili, a potom te povrede lažno predstavljali kao ujede pasa lutalica lekarima Opšte bolnice u Jagodini.
Prvom pacijentu u Rusiji data je domaća personalizovana vakcina protiv raka, izjavio je generalni direktor Radiološkog centra ruskog Ministarstva zdravlja Andrej Kaprin.
U Univerzitetskom kliničkom centru Srbije (UKCS) prvi put je urađena endoskopska metoda lečenja refluksne bolesti jednjaka - "Transoral Incisionless Fundoplication" (TIF).
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv limfoma 2026. održan je u Beogradu skup u organizaciji Udruženja pacijenata obolelih od limfoma LIPA, na kojem je ukazano na značaj ranog otkrivanja ove grupe malignih oboljenja, pravovremenog prepoznavanja simptoma, ali i adekvatnog i dostupnog lečenja.
Prema podacima instituta za javno zdravlje Batut, u Srbiji godišnje od karcinoma dojke umre oko 1.700 žena, a oboli više od 4.500, upozorila je internistički onkolog Snežana Šušnjar na konferenciji povodom obeležavanja Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke, na kojoj je predstavljena nova aplikaciju "OnkoVodič: Rak dojke Srbija".
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut govorio je na otvaranju 11. Kongresa endokrinologa Srbije sa međunarodnim učešćem, koji se održava od 19. do 22. marta u Beogradu.
Predsednik Vlade Srbije prof dr Đuro Macut izjavio je danas da Srbija ima vredan sistem zdravstvene zaštite i da je on "u zamahu rekonstrukcije, renoviranja i unapređenja".
-Osnovno lečenje svih alergija je izbegavanje alergena – poručio je dr Milan Marjanović, otorinolaringolog, subspecijalista alergologije Opšte bolnice u Jagodine u emisiji “Hipokrat” TV Palma Plus, koju uređuje i vodi dečji i adolescentni psihijatar i porodični psihoterapeut Opšte bolnice u Jagodini dr Jasmina Spasojević.
Predsednik Vlade Republike Srbije prof. dr Đuro Macut posetio je Opštu bolnicu u Požegi tokom obilaska Zlatiborskog okruga, gde je razgovarao sa zdravstvenim radnicima i pacijentima.