Društvo 01.10.2025

Srbija uvodi porez na zagađenje – čistiji vazduh i podrška industriji

Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o porezu na emisije i uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda. Novi propisi doneće čistiji vazduh, veću energetsku efikasnost i podršku industriji, a počinju da se primenjuju od 1. januara 2026. godine.

TV Palma Plus TV Palma Plus
U Fokusu najnovije

Ministarstvo finansija Republike Srbije pokrenulo je danas javnu raspravu o dva ključna zakona za zelenu tranziciju Srbije – Zakonu o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte i Zakonu o porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda. Ovi propisi treba da smanje zagađenje, unaprede energetsku efikasnost i obezbede ravnopravniji položaj srpske industrije na domaćem i međunarodnom tržištu.

Zakoni uvode mehanizme koji će podstaći kompanije da ulažu u obnovljive izvore energije, zelenu gradnju i dekarbonizaciju industrije, doneti čistiji vazduh i manje rizike po zdravlje građana, obezbediti fer uslove između domaćih proizvođača i uvoznika i približiti Srbiju evropskim klimatskim politikama i tržištu Evropske unije.

Cilj Ministarstva finansija, kao predlagača zakona, jeste da podrži kompanije koje ulažu u zelenu tranziciju i istovremeno zaštiti zdravlje građana i privredu. Ovo nije novi namet, već podsticaj za moderniju i čistiju proizvodnju.

Ključne novine su porez na emisije GHG koji se odnosi na velike industrijske emitere (cement, đubriva, gvožđe i čelik, aluminijum, energetika). Elektroenergetski subjekti koji investiraju u zelene projekte mogu da ostvare poreski kredit do 80% svoje obaveze.

Takođe, porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda primenjivaće se na uvoz gvožđa, čelika, cementa, đubriva i aluminijuma. Uvoznici će plaćati u skladu sa emisijama ugrađenim u proizvodnju uvezene robe, ali će moći da koriste poreske kredite ako je u zemlji porekla već plaćena naknada za emisije. Obaveza se odnosi samo na uvoznike koji uvoze više od 5 tona obuhvaćenih proizvoda.

Ministarstvo je definisalo i šta dobijaju građani i privreda. Kako je ova obaveza već definisana propisima EU, a umanjuje se za iznos plaćen u Srbiji, sredstva koja bi završila u budžetu EU na ovaj način ostaju u Srbiji i koriste se za čistiju životnu sredinu i zdraviji život, više investicija u zelene projekte i energetsku efikasnost, jačanje konkurentnosti srpske industrije na EU tržištu i zaštitu domaćih proizvođača od nelojalne konkurencije iz uvoza.

Javna rasprava će trajati 20 dana i obuhvatiće dva okrugla stola i dva onlajn sastanka sa zainteresovanom javnošću, a predviđeno je da zakoni počnu da se primenjuju od 1. januara 2026. godine.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre nego što objavite komentare, posetite i upoznajte se sa uslovima korišćenja usluge.