U fokusu 03.06.2026

FRANCUSKA IZLAZI IZ NATO I PRIBLIŽAVA SE RUSIJI?

Ako Jelisejska palata dobije novog domaćina slede tektonske promene.

fotoMichel Euler /AP/Tanjug

Kada pročitate naslov ovog teksta, za one koji imaju malo više godina, prvo što će im pasti na pamet je da se radi o vremeplovu, odnosno tekstu iz 1966. godine, kada je na čelu Francuske bio general Šarl De Gol. Naime, 7. marta 1966, Šarl De Gol je tadašnjem američkom predsedniku Lindonu Džonsonu poslao poruku da Francuska svoje vojne snage više neće da stavlja na raspolaganje komandi NATO-a i da bez posebnog protokola neće prihvatati prisustvo savezničkih vojnih snaga na svojoj teritoriji, niti korišćenje njenog vazdušnog prostora bez poštovanja novih pravila u vezi sa preletom aviona iznad Francuske. Do 1. aprila 1967. godine hiljade američkih vojnih i državnih službenika napustilo je Francusku. De Gol je izveo Francusku iz NATO i tražio kompromis sa Sovjetskim Savezom. Danas, 60 godina kasnije, moglo bi se desiti nešto slično. Za predsedničku trku priprema se Žan-Lik Melanšon, lider levo orjentisane stranke Nepokorna Francuska.

NAPUSTIĆEMO NATO, OVAKVA EU NE MOŽE DA PREŽIVI

Glavne tačke Melanšnova programa su : pravednija raspodela između kapitala i rada, napuštanje NATO pakta od strane Francuske i pokušaj dogovora sa Rusijom. Za Evropsku uniju Melanšon kaže : “Ovakva Evropska unija ne može da preživi”. Melanšon je ovaj program izneo u jednoj televizijskoj emisiji. Zanimljivo je da Melanšona, 74 – godišnjaka, obožavaju mladi u Francuskoj, a motiv za to možda je njegovo zalaganje za manje predsedničke ovlasti, pravedniju raspodelu bogatstava i izlazak iz NATO. Žan Lik Melanšon je do sada tri puta pokušao ući u Jelisejsku palatu, ali bez uspeha. Ove godine, na lokalnim izborima u martu, njegova stranka osvojila je vlast u pariskom predgrađu Sent Deni, kao i u Robaisu gradu na severu Francuske. Predsednički izbori u Francuskoj će biti održani 2027. godine. Makron se više ne može kandidovati, a jasno je da će krajnja desnica imati kandidata, Marin Le Pen ili Džordana Bardela, dok bi kandidat levice trebao biti upravo Žan Lik Melanšon, kome je 2022. godine malo nedostajalo da prestigne Le Pen i uđe u drugi krug. Ne treba zaboraviti da u Francuskoj i dalje živi “marksistička misao”, u Francuskoj postoji kult pobune, međutim Francuska je jedina članica Evropske unije koja je nuklearna sila I tu treba biti posebno oprezan kada je u pitanju vojno opredeljenje Francuske. Melanšon je rođen u Maroku, ali ne govori arapski jezik i sam kaže da ga je zbog toga sramota. Program Žan Lik Melanšona je ukratko nacionalni moto Francuske Republike : Liberté, égalité, fraternité (sloboda, jednakost, bratstvo), a da li je to moguće u praksi ili se radi o utopiji, saznaćemo već sledeće godine.

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre nego što objavite komentare, posetite i upoznajte se sa uslovima korišćenja usluge.