STAROVIĆ: Nema zamrzavanja sredstava EU, do kraja maja zakoni po preporukama Venecijanske komisije
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je da je Evropska komisija (EK) zvanično potvrdila da nema govora o zamrzavanju finansijskih sredstava Srbiji, već da se kontinuirano prati ispunjenost kriterijuma za isplatu.

Ministar je naveo da se do kraja maja očekuje usvajanje zakona na osnovu preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a, naglasivši važnost zvaničnog saopštenja EK kako bi se raspršile brojne poluinformacije koje su kružile u našoj javnosti.
Prema njegovim rečima za RTS, EK ne vrši blokadu finansijskih sredstava, već da je u pitanju kontinuirana procena ispunjenosti kriterijuma za isplatu finansijskih sredstava, koja postoji od momenta uspostavljanja mehanizma Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Ministar je objasnio da sve države korisnice Plana rasta EU za Zapadni Balkan na svakih šest meseci ponose zahteve za isplatu finansijskih sredstava koji se odobravaju na osnovu ostvarenih koraka iz Reformske agende. Pomenuti koraci se uglavnom tiču „oblasti vladavine prava, zajedničke spoljne bezbednosne politike, stepena usklađenosti sa istom i konkretno, u specifičnom slučaju Srbije, Poglavlje 35 – našu posvećenost dijalogu Beograda i Prištine“.
Prema njegovim rečima Srbiji je do sada zbirno odobreno 168 miliona evra, što predstavlja značajno veću sumu u odnosu na druge korisnike Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Ministar je podsetio da su pre godinu dana mnogi sumnjali u isplatu 111 miliona evra sredstava predfinansiranja, kao i u isplatu prve tranše od 57 miliona evra u januaru ove godine, ali da su ta sredstva, ipak odobrena. On je rekao da je sada na redu zahtev za isplatu druge tranše koju je Srbija podnela u julu 2025. godine.
„Postoji očekivanje EK da mi u potpunosti primenimo preporuke Venecijanske komisije vezane za set pravosudnih zakona. Moram da kažem da kolege iz EK u ovom smislu kucaju na otvorena vrata, budući da smo mi to prihvatili i pre nego što je ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije stiglo 24. aprila i da ćemo u potpunosti sve te preporuke ispoštovati, kakve god da budu. One su stigle, mi intenzivno radimo na tome, formirana je radna grupa i tokom maja meseca biće u potpunosti primenjene sve preporuke Venecijanske komisije“, naglasio je Starović.
Na pitanje da li će se o preporukama Vencijanske komisije raspravljati u Skupštini Srbije u drugoj polovini maja, ministar je rekao da se Srbija na to obavezala i da veruje u uspešnu realizaciju svih zahteva do maja. Govoreći o ODIHR preporukama, Starović je naglasio da od ponedeljka počinje javna rasprava o setu izbornih zakona kojima Srbija primenjuje preporuke ODIHR misije. Starović je rekao da je bitno da paket izbornih zakona usvojimo i izmenimo na pravilan način, budući da nas do kraja ove godine očekuju izbori i istakao da su u toku konsultacije oko teksta Porodičnog zakona koji, kako je rekao, nije menjan 20 godina zbog čega postoje realne potrebe da dođe do njegovog unapređenja.
Komentarišući pitianje vezano za komunikaciju Beograd-Brisel, ministar je naveo dobru radnu atmosferu sa kolegama iz Evropske komisije kao jedan od bitnijih faktora i dodao da je njihova komunikacija konstanta i na svakodnevnom nivou.
Starović smatra da Srbiji nedostaje široka politička podrška evropskim integracijama i da bi društveno-politički konsenzus morao da obuhvata i vlast i opoziciju i civilno društvo i sve druge relevantne faktore. Ukazao je da ako se pogledaju sve države koje su postale članice Evropske unije postojao je konsenzus o tome da to predstavlja nacionalni prioritet i da uprkos razlikama rade zajedno na tome. On je ocenio da trenutno takav konsezus kod nas ne postoji, ali da će ministarstvo nastaviti da radi na njegovoj izgradnji.
Prema istraživanjima Ministarstva za evropske integracije, podrška članstvu u EU i dalje postoji.
„Logično je i razumljivo da taj nivo podrške ne može biti isti kao što je bio pre 20 ili pre 15 godina s obzirom na to da ovaj naš put ka Evropskoj uniji traje već četvrt veka i da je normalno da se negde manifestuje i zamor od samog pristupanja“, ukazao je ministar.
Ipak, kako je rekao, već nekoliko godina imamo prilično stabilne trendove i da bi na hipotetičkom referendumu 47 odsto građana glasalo za članstvo u EU, 35 odsto bi bilo protiv, dok 14 odsto ne bi učestvovalo.
Izvor: Agencija Tanjug
















